Predsednik Srbije Boris Tadić pozvao je danas misije UN i EU da u potpunosti ispune svoj mandat na Kosovu i Metohiji, a države članice UN, koje se do sada nisu opredelile za priznavanje nezavisnosti te pokrajine, da ostanu uzdržane dok Međunarodni sud pravde ne iznese mišljenje o legalnosti njene secesije. Tadić je, govoreći na sednici Saveta bezbednosti UN posvecehnoj Kosmetu, istakao da nijedna država ne bi smela da svojim postupcima prejudicira ishod odluke Međunarodnog suda pravde, i da stoga nikako ne bi trebalo ohrabrivati nova priznanja takozvanog nezavisnog Kosova. "Srbija se zalaže za nove pregovore, jer jedino oni mogu obezbediti pravedno, kompromisno i obostrano prihvatljivo rešenje. Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova ni posredno, ni neposredno, i nastaviće sa diplomatskom, pravnom i mirnom odbranom svog integriteta", poručio je Tadić. Prema njegovim rečima, vlasti Srbije su uverene da će odluka Međunarodnog suda pravde biti od izuzetne koristi za UN kao organizaciju, jer će sprečiti da Kosovo posluži kao krajnje opasan presedan u svim delovima sveta gde postoje secesionističke težnje. Predsednik Tadić je istakao da će Srbija saradnjom sa UNMIK-om i Eulekom doprinositi stabilnosti na Kosovu, i pozvao vlasti u Prištini da se ne suprotstavljaju volji međunarodne zajednice i Saveta bezbednosti UN kada je reč o sprovođenju Plana u šest tačaka. Srbija, prema njegovim rečima, čini ozbiljne pregovaračke napore radi pune implementacije tog plana u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN i međunarodnim pravom, i spremna je za nastavak razgovora na svim nivoima sa predstavnicima UN, uz podršku Euleksa, u cilju njegove primene. "Za nas je od izuzetnog značaja da UNMIK nastavi svoj posao, da bude u punoj meri prisutan na teritoriji Kosova, uz nesmanjeno finansiranje misije, jer bez UNMIK-a nije moguće u potpunosti ispuniti odredbe Rezolucije 1244, niti Plan od šest tačaka Ban Ki Muna", rekao je Tadić. "Posebno želim da istaknem UNMIK-ovu dužnost da bude u prištinskoj delegaciji na svim međunarodnim i regionalnim skupovima gde ona može da nastupa samo pod imenom UNMIK/Kosovo", naglasio je predsednik Srbije. On je podsetio da je ključni uslov za prihvatanje rekonfiguracije međunarodne misije da mandat misije EU bude u skladu sa rezolucijom 1244 i da bude statusno neutralna. To znači, objasnio je, da "nijedan deo mandata te misije ne može biti zasnovan na Ahtisarijevom planu za kosovsku nezavisnost, jer je taj pan Srbija odbila, a Savet bezbednosti nikada ga nije odobrio". Tadić je izrazio uverenje da je na Kosovu i Metohiji moguće obezbediti normalan, stabilan i bezbedan život i da Srbi i Albanci mogu da, bez straha i nasilja, žive jedni pored drugih i jedni sa drugima. Za Srbe, naglasio je Tadić, danas na Kosovu nema bezbednosti, slobode kretanja, pravde, struje, vode, niti poštovanja osnovnih civilizacijskih normi, i zato realno stanje na terenu demantuje optimističke procene iz Izvestaja Generalnog sekretara UN. "Nasilje nad Srbima iz kosovskog sela Šilova, koji su u zimskom periodu danima bili bez struje jer su dovedeni u situaciju da plaćajući račune takozvanoj Republici Kosovo, indirektno priznaju ovu nelegalnu tvorevinu, još jedan je dokaz o širini pritisaka koji trpe kosovski Srbi, najugroženiji etnička skupina u današnjoj Evropi", naveo je Tadić. "Na ovom mestu želim i da naglasim da je od izuzetne važnosti za stabilnost da UNMIK i Euleks obezbede kretanje demokratski izabranim zvaničnicima Republike Srbije na celokupnom prostoru Kosova. Oni ne smeju biti zaustavljani na administrativnoj liniji od strane prištinskih vlasti, jer to duboko uznemirava srpsko stanovništvo pokrajine", poručio je Tadić. On je stoga upozorio da je neophodno da misije UN i EU obezbede da pravda bude dostupna svakom stanovniku Kosova, bez obzira na njegovu etničku ili versku pripadnost. "Svima je danas jasno da na Kosovu, 13 meseci posle nelegalno, jednostrano proglašene nezavisnosti, nema države", zaključio je Tadić i dodao da je u pokrajini zaštita ljudskih prava nedovoljna, o čemu svedoči i minimalan broj Srba i drugih raseljenih koji su se vratili na Kosovo.